Ponedjeljak, 10. Decembar 2018.
Preduzetništvo

Riječ pravnika: PDV tretman manjka dobara

Predmet oporezivanja PDV

Predmet oporezivanja PDV-om su isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u BiH uz naknadu, u okviru obavljanja djelatnosti, kao i uvoz dobara u BiH. Promet dobara, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrijednost je prenos prava raspolaganja na tjelesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Sa prometom dobara uz naknadu izjednačava se uzimanje dobara koja su dio poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica, pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili njihove sastavne delove može odbiti u potpunosti ili djelimično (upotreba dobara u vanposlovne svrhe). Dakle, kada dobra koja čine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspolaže besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili djelimično odbiti (nezavisno od toga da li je odbitak realizovan), ova upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu i predmet je oporezivanja PDV-om.

>>Više o PDV tretmanu upotrebe poslovne imovine u privatne i vanposlovne svrhe pročitajte ovdje.<<

Manjak kao predmet oporezivanja PDV-om

Upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara (za koji se ne tereti odgovorno lice) što znači da je i manjak predmet oporezivanja PDV-om pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa, odnosno plaćen pri uvozu, na ta dobra ili njihove sastavne dijelove može odbiti u potpunosti ili djelimično. Osim toga, da bi bio predmet oporezivanja, potrebno je da prelazi propisane dopuštene količine i da se ne radi o manjku koji nastupio kao posljedica više sile.

>>Koji su uslovi za odbitak prethodnog (ulaznog) poreza pročitajte ovdje.<<

Manjak nije predmet oporezivanja PDV-om ukoliko nije iznad količine utvrđene Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV.

Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, loma i kvara utvrđena je Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV.  Za dobra koja nisu obuhvaćena ovim Normativom, količina dopuštenog rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika. Ako je rashod nastao kao posljedica kala, rastura, kvara i loma, na njega se ne plaća PDV ako nije iznad količine propisane Normativom, dok je za iznos manjka nastalog kao posljedica kala, rastura, kvara i loma preko dopuštene količine, obveznik dužan izdati  internu fakturu i na istoj izvršiti obračun PDV-a,  pri čemu je osnovica za obračun PDV-a nabavna vrijednost dobara koja se iskazuju kao manjak. Interna faktura sadrži sve propisane elemente poreske fakture, osim što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korištenja dobara.

Manjak nije predmet oporezivanja PDV-om ukoliko se može pravdati višom silom

Ako je manjak dobara nastao usljed događaja predstavljaju višu silu i utvrđen je aktom nadležnog organa, on neće biti predmet oporezivanja PDV-om. U ovom slučaju količina iskazanog manjka nije relevantna, nego je relevantan uzrok zbog koga je došlo do manjka.

Višom silom smatraju se događaji čije nastupanje obveznik nije mogao da predvidi niti da spriječi, odnosno koje obveznik nije mogao da izbjegne niti da utiče na njihovo dejstvo na bilo koji način, a čijim je  djelovanjem nastupila šteta. Višom silom se prije svega smatraju elementarne nepogode kao što su suša, zemljotres, poplava, požar, epidemije stočnih i biljnih bolesti i sl. Višom silom se, takođe, smatraju i rat ili neki drugi politički događaji (npr. blokada usljed demonstracija) kao i neki akti vlasti. Osim toga, kao što sam već rekla, manjak dobara koji je nastao usled više sile mora biti utvrđen aktom nadležnog organa, u suprotnom se ne bi moglo smatrati da je uzrok manjka viša sila, što znači da bi se na takav manjak morao obračunati i platiti PDV (ako su ispunjene ostale pretpostavke za plaćanje PDV-a po tom osnovu).

Način utvrđivanja manjka

Obveznik utvrđuje rashod neposredno pošto je on nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištvu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.

Utvrđivanje rashoda (za koji ne postoji obaveza obračuvanja i plaćanja PDV-a) vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika primjenom procenta predviđenog Normativom rashoda, odnosno normativom obveznika, na količinu dobara koja je u tom poreskom periodu nabavljena, prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno od toga da li je rashod dobara utvrđen neposredno pošto je rashod nastao, odnosno redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu, a o izvršenom popisu obavezno se sastavlja zapisnik i popisna lista.

Rashod nastao zbog proteka roka trajanja

Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja ne plaća se PDV, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri uništenju dobara je prisutan predstavnik sanitarne inspekcije.

Upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara (za koji se ne tereti odgovorno lice) što znači da je i manjak predmet oporezivanja PDV-om pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa, odnosno plaćen pri uvozu, na ta dobra ili njihove sastavne dijelove može odbiti u potpunosti ili djelimično. Osim toga, da bi bio predmet oporezivanja, potrebno je da prelazi propisane dopuštene količine i da se ne radi o manjku koji nastupio kao posljedica više sile.

>>Koji su uslovi za odbitak prethodnog (ulaznog) poreza pročitajte ovdje.<<

Manjak nije predmet oporezivanja PDV-om ukoliko nije iznad količine utvrđene Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV.

Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, loma i kvara utvrđena je Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV.  Za dobra koja nisu obuhvaćena ovim Normativom, količina dopuštenog rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika. Ako je rashod nastao kao posljedica kala, rastura, kvara i loma, na njega se ne plaća PDV ako nije iznad količine propisane Normativom, dok je za iznos manjka nastalog kao posljedica kala, rastura, kvara i loma preko dopuštene količine, obveznik dužan izdati  internu fakturu i na istoj izvršiti obračun PDV-a,  pri čemu je osnovica za obračun PDV-a nabavna vrijednost dobara koja se iskazuju kao manjak. Interna faktura sadrži sve propisane elemente poreske fakture, osim što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korištenja dobara.

Manjak nije predmet oporezivanja PDV-om ukoliko se može pravdati višom silom

Ako je manjak dobara nastao usljed događaja predstavljaju višu silu i utvrđen je aktom nadležnog organa, on neće biti predmet oporezivanja PDV-om. U ovom slučaju količina iskazanog manjka nije relevantna, nego je relevantan uzrok zbog koga je došlo do manjka.

Višom silom smatraju se događaji čije nastupanje obveznik nije mogao da predvidi niti da spriječi, odnosno koje obveznik nije mogao da izbjegne niti da utiče na njihovo dejstvo na bilo koji način, a čijim je  djelovanjem nastupila šteta. Višom silom se prije svega smatraju elementarne nepogode kao što su suša, zemljotres, poplava, požar, epidemije stočnih i biljnih bolesti i sl. Višom silom se, takođe, smatraju i rat ili neki drugi politički događaji (npr. blokada usljed demonstracija) kao i neki akti vlasti. Osim toga, kao što sam već rekla, manjak dobara koji je nastao usled više sile mora biti utvrđen aktom nadležnog organa, u suprotnom se ne bi moglo smatrati da je uzrok manjka viša sila, što znači da bi se na takav manjak morao obračunati i platiti PDV (ako su ispunjene ostale pretpostavke za plaćanje PDV-a po tom osnovu).

Način utvrđivanja manjka

Obveznik utvrđuje rashod neposredno pošto je on nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištvu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.

Utvrđivanje rashoda (za koji ne postoji obaveza obračuvanja i plaćanja PDV-a) vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika primjenom procenta predviđenog Normativom rashoda, odnosno normativom obveznika, na količinu dobara koja je u tom poreskom periodu nabavljena, prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno od toga da li je rashod dobara utvrđen neposredno pošto je rashod nastao, odnosno redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu, a o izvršenom popisu obavezno se sastavlja zapisnik i popisna lista.

Rashod nastao zbog proteka roka trajanja

Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja ne plaća se PDV, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri uništenju dobara je prisutan predstavnik sanitarne inspekcije.

 

Izvor: rijecpravnika.org

Komentar na članak

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech