Ponedjeljak, 4. Jula 2022.
Ljepota & Zdravlje Sport

Kako da se motivišete za fizičku aktivnost?

Fizička aktivnost, kondicija i generalno pokret sam po sebi će se odražavati kako na opšte zdravlje, tako i na to kako se osoba psihički osjeća, te da je fizička aktivnost važan faktor u upravljanju stresom, u radu na prevazilaženju povišene anksioznosti i depresije.
To je lako reći, ali kod značajnog broja osoba koje se susreću sa ovim problemima postoje različiti otpori i potrebno je probuditi motivaciju. Često su prisutna neka od ovih uverenja:

„Nije fizička aktivnost za mene, ja sam ona osoba koja je bežala sa časova fizičkog ili uvijek bila na klupi“„Dugo već nisam u kondiciji, teško ću je povratiti“„Izgledam loše u sportskoj opremi (previše sam debeo/-la, star-/a), svi će mi se smijati“„Imam previše obaveza, nemam vremena da uvedem još i neku fizičku aktivnost“.

Tu je i automatska slika da se fizička aktivnost odnosi na svakodnevne naporne treninge u teretani ili na grupne treninge koji su u tačno određeno vrijeme koje osoba ne može da ispoštuje. Očekivano je da sve ovo deluje demotivirajuće. Takođe, anksioznost i /ili depresija su stanja koja se hrane ovakvim uvjerenjima i slikama. Na primjer, osoba koja ima panične napade fizičku aktivnost (pa čak i šetnju) može posmatrati kao okidač za iste. Do toga dolazi ukoliko različite tjelesne senzacije koje se prirodno javljaju uslijed takvih aktivnosti (ubrzan rad srca, znojenje, tremor mišića, vrtoglavica) automatski pripisuje panici i ulazi u začarani krug „straha od straha“. Tu je, dakle, primarno raditi na modifikovanju ovakvih uvjerenja, razvijati toleranciju na simptome fizičkog napora koji mogu biti isti kao simptomi anksioznosti, izlagati se i osvješćivati da nema nikakvih negativnih ishoda, te da je najgore što se može dogoditi samo trenutna tjelesna neprijatnost kojoj neprijatan ton daje isključivo Vaše negativno tumačenje, a da su benefiti zapravo mnogobrojni. Dodatno, bitno je osvijestiti i disfunkcionalnu sekundarnu „dobit“ od blokirajućih uvjerenja – da ona ,,pomažu’’ u izbjegavanju osjećaja neprijatnosti.

U daljem tekstu pročitajte nekoliko saveta koji Vam mogu pomoći da u sebi probudite motivaciju za fizičku aktivnost.

Postavite realne ciljeve
Ukoliko sebi postavite cilj da svakoga dana pretrčite 10 kilometara, a niste trčali mjesecima ili godinama unazad, logično je da to nećete ostvariti i da Vas to može obeshrabriti i odvratiti od daljeg truda. Stoga, jako je važno postaviti sebi ciljeve koji su realni u datom trenutku. Upamtite da je svaki korak na putu do cilja bitan, čak i onaj najmanji.

Odlučite se za aktivnosti koje Vam prijajaju
Nemojte forsirati sebe da idete u teretanu i radite vježbe snage ako to jednostavno nije nešto što Vas ispunjava. Imaćete osjećaj da sve radite na silu i to će Vas odvratiti od daljeg truda. Bilo kakav pokret je u redu. Možda ste osoba koja uživa da pusti muziku i pleše, možda volite da vozite bicikl, da lagano džogirate ili da idete u duge šetnje. Isprobajte više stvari kako biste otkrili šta Vama i Vašem tijelu prija.

Vježbajte sa nekim
Sa partnerom, prijateljem, djecom vježbanje će biti interesantnije – društvo može djelovati motivišuće na vas. Zajednički ćete lakše održavati i određenu rutinu vežbanja i podsticati jedni druge da ostvarujete postavljene ciljeve. Ukoliko odlazak u kafić ili gledanje jedne epizode serije zamenite šetnjom, odlaskom na bazen ili vježbama koje možete zajedno uraditi i kući, primijetiti ćete brzo kako se to odražava na Vaše raspoloženje.

Kad god možete, pješačite
Do posla, fakulteta, prodavnice, kada treba da se nađete sa prijateljima i slično trudite se da izbjegnete gradski prevoz ili automobil. Idite stepenicama umesto liftom. Iako možda treba da krenete malo ranije, na ovaj način ćete ujedno uraditi i fin trening. Preporučljivo je da se dnevno prelazi minimum 5 kilometara. Možete instalirati aplikaciju koja broji Vaše korake i kilometre, što Vas može motivisati da ostvarujete dnevni cilj.

Osjećajte se komforno
Odaberite sportsku opremu u kojoj će Vama biti prijatno i u kojoj se dobro osjećate, a ne ono što je moderno, neudobno, u čemu vam je nelagodno. Trudite se da ne budete previše samokritični – to će Vas demotivisati – već se ohrabrujte i budite nježni prema sebi. Fizička aktivnost može biti značajan faktor kada je jačanje Vašeg samopouzdanja u pitanju. Važno je premostiti početnu nelagodnost i istrajati.

Nagradite sebe
Dugoročni efekti vježbanja, kao što su na primjer kvalitetniji san, energičnost, smanjenje kilaže i sveopšte zadovoljstvo vremenom postaju motivacija sami po sebi. Međutim, na početku, pre nego što oni postanu vidljivi, nakon uspješno odrađenog treninga ili nekog ostvarenog cilja nagradite sebe nečim – toplom kupkom, omiljenom kafom i slično. Takve sitnice Vas mogu motivisasti da istrajete.

Osvestite i modifikujte svoja blokirajuća uverenja
Način na koji razmišljamo direktno utiče na naše ponašanje. Čim sebi kažemo da nešto ne možemo – značajno umanjemo šanse i da pokušamo, i da samim tim dokažemo sebi da nije sve baš tako apsolutno. Trudite se da ,,uhvatite’’ ta uvjerenja (često su nesvjesna), kako biste mogli da im odgovorite racionalno. Recimo, racionalan odgovor na misao: ,,Već dugo nisam bio/-la fizički aktivan/-na, teško će to ići, bolje i da ne počinjem’’ bio bi: ,,Dugo nisam bio/-la fizički aktivan/-na, ali pokušaću da se malo po malo vratim u formu, vjerujem da bi mi to prijalo’’. I kada počnete da uvodite neke promjene, očekivano je da će blokirajuća uvjerenja biti tu da Vam kažu da je prošlo već nekoliko nedelja kako vježbate i ništa se nije postiglo, i slično. Osvešćujte ih, i odgovarajte na njih jer su ona tu samo da Vas sabotiraju.

 

vaspsiholog.com

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech