Na području sedam država regije trenutno rade 24 komercijalne zraćne luke kroz koje je u 2022. godini prošlo 26 milijuna putnika.
Na zračni putnički prijevoz iznimno je utjecala pandemija korona virusa. Broj putnika počeo se ponovno vraćati u predpandemijske brojke u 2022. godini, no većina zračnih luka u regiji nije dosegla brojke iz 2019. godine. Pet zračnih luka jeste. Neke od njih dosegle su i vlastite rekorde u broju prutnika.
Prema podacima Exyouaviation Zračna luka Priština ostvarila je najveći rast u odnosu na predpandemijsko razdoblje sa čak 600.000 putnika više. I Zadar je iznimno povećao svoje brojke sa 300.000 više nego predpandemijske 2019. godine. Među dobitnicima pri izlasku iz krize su i dvije bosanskohercegovačke zračne luke, Sarajevo s preko 203.000 putnika više i Banjaluka s njih više od 193.000. Među pet rastućih još je i Portorož sa skromnim ukupnim prometom i ukupnim rastom od 1.862 putnika.
Sve ostale zračne luke u regiji ostvarili su pad prometa u odnosu na 2019. godinu. Dio njih oporavlja se brže od prosjeka EU, prije svega Beograd, Zagreb, Split, Skopje, Podgorica i Niš. Među najviše pogođenim Ljubljana, Tivat i Pula ostvarili su najveći pad broja putnika, a Mostar i Osijek najveći relativni pad s preko 65% putnika manje.
Kao i ranije, pet zračnih luka s najvećim putničkim zračnim prometom su Beograd, Zagreb, Priština, Split i Dubrovnik. Priština je u pet najvećih zamjenila Skopje.
-manager.ba
