Za Gradski Magazin Banja Luka piše: Dr med mr sci Aleksandar Pejić;
Sindrom „sagorijevanja na poslu“, poznatiji i kao „burnout sindrom“ dobija sve značajniju medicinsku pažnju. Sve češće se susrećemo s činjenicom pada produktivnosti, čestih izostanaka s posla zbog pregleda ili bolovanja kao i opterećenje zdravstvenog sistema. Zato se opravdano postavlja pitanje šta je zapravo „burnout“?
Pojam „burnout“ je nastao 1974. godine. Prvi ga je upotrijebio Herbert Frojdenberger 1974. u svojoj knjizi Burnout: The High Cost of High Achievement (Burnout: Visoka cena visokog dostignuća). Američki psiholog Herbert Freudenberger je prvi upotrijebio riječ „burnout“ da bi opisao posljedice stresa u tzv. „pomagačkim zanimanjima“ puput profesije doktora medicine, medicinske sestre ili tehničara, koji često sebe žrtvuju da bi pomogli drugima. Upravo u tim profesijama je psiholog Herbert Freudenberger primjetio iscrpljenost, umor, nemogućnost nošenja sa stresom. Istraživanja su uočila da ovom sindromu češće podležu osobe koje rade poslove koji podrazumevaju komunikaciju s ljudima (npr. šalterski službenici), kao i u profesijama koje se bave brigom o drugima. Utvrđeno je da zdravstveni radnici pripadaju najrizičnijoj grupi za razvoj ovog sindroma.
Kako prepoznati put do burnout sindroma?
– Pribegavanje upotrebi hrane, alkohola i droge
– Prenošenje frustracija na druge
– Izbegavanje odlaska na posao, kašnjenje i raniji odlazak sa posla
– Svaki dan je loš dan
– Većina obaveza u toku dana užasno smara
– Briga o poslu ili o privatnom životu deluje kao gubitak energije
– Konstantna iscrpljenost– Osećaj da bilo šta što se uradi nema smisla i ne doprinosi bilo čemu
– Odlaganje ili izbegavanje obaveza
– Socijalna izolacija
Danas se smatra da je „burnout“ stanje hroničnog stresa koje često dovodi do otuđenosti, manjka postiguća, emocionalne iscrpljenosti, cinizma, fizičke iscrpljenosti, ličnog osjećaja neučinkovitosti, itd. Da bi se „burnout“ u potpunosti razvio, potrebno je duži vremenski period izloženosti hroničnom stresu ili pritisku na poslu. Kada, u nedostatku prepoznavanja simptoma „burnout-a“ i u nedostatku adekvatne intervencije, dođe do potpunog razvijanja simptomatologije „sagorijevanja na poslu“, ta osoba više nije u stanju funkcionisati ni na privatnoj ni na profesionalnoj razini. Neki od simptoma koji mogu da ukažu da je osoba u opasnosti od „sagorijevanja na poslu“ su i bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratkoća daha, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje.
Šta je važno? Važno je prepoznati da ste pod stresom – osvijestite gore navedene simptome i naučite kad je vrijeme za odmor! Ako ste već prilično razvili simptomatologiju „sagorijevanja na poslu“, potražite stručnu medicinsku pomoć kod ljekara specijaliste psihijatrije.
Aleksandar Pejić, po profesiji je specijalista psihijatar i magistar medicinskih nauka. Specijalizaciju iz psihijatrije je završio 2013. godine, na Klinici za psihijatriju, na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.
Za Gradski Magazin Banja Luka piše: Dr med mr sci Aleksandar Pejić
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link ka portalu GMBL.
