Istraživanja su pokazala da gotovo tri četvrtine zaposlenih ljudi nije dovoljno motivirano za svoj posao ili ga obavlja preko volje samo zato što je izvor prihoda i egzistencije. Spadate li i vi u ovu većinu kojoj kontinuirano nedostaje radnog elana i motivacije, bezuspješno se iz dana u dana pokušavate natjerati da vas počne zanimati vlastiti posao, ali ništa ne funkcionira? Čovjek se zbog takvog stanja može početi osjećati loše jer zna da nije učinkovit na radnom mjestu, a i karijera je vrlo upitna.
Na sreću, psiholozi tvrde da postoje rješenja u obliku sitnih savjeta koji, iako naoko djeluju jednostavno, imaju učinka i pridonose boljoj poslovnoj motivaciji. Važno je steći snagu za redizajn samoga sebe i početi raditi kako valja imajući na umu da samo predanošću prema onom što radite donekle posao možete pretvoriti u zabavu i postići određenu razinu zadovoljstva.
Pozitivan stav
Istraživanja su pokazala da je za početak “bildanja” motivacije najvažnije misliti pozitivno. Dobra je motivacija na posao gledati unaprijed, u smislu realiziranja i dovršavanja određenog projekta ili zadatka, a ne kao na početak kraja još jednog radnog tjedna. Samo pozitivan stav napunit će vas prijeko potrebnom koncentracijom i pažnjom. Osim toga, morate se sjetiti da je rad važan jer je izvor prihoda i treba ga shvaćati ozbiljno.
Ne odugovlačite i ne ostavljajte posao za sutra
Izbjegavajte odugovlačenja, odgode i oklijevanja i pokušajte si zadati i precizno odrediti koliko ćete zadataka završiti još danas. Rad je vrlo motivirajući kada je jasno vidljivo što ste točno postigli i ostvarili toga dana. Razmišljajte kako je dobar osjećaj kada znate da ste ostvarili napredak na nekom projektu. S druge strane, ništa nije gore nego provoditi osam sati na radnom mjestu i negativno razmišljati koliko još vremena morate odguliti na poslu.
Ako i dalje vodite unutrašnju borbu s motivacijom, na kraju radnog tjedna napišite popis poslova koje ste završili i držite ga na vidljivom mjestu. Može biti poticajno.
Kombinirajte zadatke
Osjećate monotoniju jer cijeli dan obavljate isti zadatak. U najmanju ruku, to uistinu može biti demotivirajuće.
Dobra organizacija dobra je motivacija. Posao neka bude izazov
Istraživanje je pokazalo da su ljudi najsretniji kada se bave odgovornim poslovima ili ispred sebe imaju neki teško izvediv i ozbiljan projekt. Oni su toliko zaokupljeni poslom da im se čini kao da je vrijeme stalo. Brian Tracy, autor brojnih knjiga savjeta za postizanje uspjeha i bogatstva, kaže da umjesto da ste pasivan zaposlenik i obavljate samo ono što vam je netko drugi rekao da napravite, aktivno se uključite u posao i upitajte se što biste i vi htjeli učiniti i pridonijeti. Uz malo kreativnosti i vlastitog angažmana ili ideja, posao koji imate može se pretvoriti u posao koji želite i volite.
Povratne informacije
Jedan od važnih faktora za razvoj motivacije je dobivanje povratnih informacija o svom radu. Nije to važno radi pumpanja ega jer ste dobro napravili posao, nego zato što adekvatne povratne informacije mogu pomoći da i dalje razvijate i brusite svoje vještine i znanje te da vidite razliku u napretku. A to može biti stvarno dobar poslovni pokretač i motivator. Ako vam se učini da ste upali u crnu rupu i ne znate kako dalje, zatražite razgovor s nadređenim. Ponekad je dovoljna i neformalna komunikacija s kolegama kako biste uistinu vidjeli gdje ste zapeli i kako to možete poboljšati.
Proces učenja uključuje i stjecanje novih vještina – sposobnosti ili talenta da zadatke obavljamo dobro ili iznad prosjeka. Danas se izrazito cijene tzv. „soft skills“ – meke vještine. One su problematične u smislu njihovog objektivnog procjenjivanja, jer su podložne subjektivnoj ocjeni i ne mogu se objektivno mjeriti. Istovremeno, te su vještine od izrazito velikog značaja za uspješno obavljanje posla. To su vještine koje nas definiraju kao dobrog pregovarača, timskog igrača, organizatora, ili osobu koja posjeduje dobre komunikacijske vještine, te dobro upravlja vlastitim vremenom.
Da biste usvojili novu vještinu, postupak je „vrlo jednostavan“ – vježbajte dok ne dosegnete fazu u kojoj akcija postaje automatska. Vježbanje je ključ stjecanja i usavršavanja vještine. Pri tome moramo znati da su vještine koje su vezane uz fizičko tijelo ograničene, za razliku od kognitivnih vještina koje će se razvijati dokle god budete vježbali, a to je dobra vijest.
Brojne su prednosti neuroplastičnosti mozga. Dopuštanje našem mozgu da se prilagodi ili promijeni pomaže kada su u pitanju:
- Sposobnost učenja novih stvari
- Sposobnost poboljšanja postojećih kognitivnih sposobnosti
- Oporavak od moždanog udara i traumatskih ozljeda mozga
- Jačanje područja gdje je funkcija izgubljena ili oslabila
- Poboljšanja raznih sposobnosti mozga
Nakon što naučimo nešto novo, naš mozak nikada više nije isti. Vježbanjem neke vještine jačamo neuronske veze, a naprezanjem tijela prilikom učenja određene vještine signaliziramo da je to važno i govorimo mozgu da posveti više resursa tom izazovu. Odlični rezultati dolaze tek nakon mnogo napornog rada, a to dokazuje i znanost.
Autor članka: Naida Selak
