Ispitni rokovi su nerijetko vrijeme testiranja krajnjih granica vlastitih mogućnosti. Iako bi rokovi trebali samo biti vrijeme kada se (ne) polažu ispiti, u biti su nešto puno više – to je vrijeme kada upoznajemo sami sebe, učimo se nositi s problemima i poteškoćama, ali i vrijeme kad bismo trebali naučiti kad je vrijeme za reći “dosta”.
Većina studenata uvijek kuka u vrijeme ispitnih rokova kako ili a) ništa ne uči ili b) ne prestaje učiti. Istina se, kao i u većini ostalih životnih stvari, vjerovatno nalazi negdje na sredini. Dobar dio vremena zaista ne rade ništa, dok onih zadnjih dva-tri dana prije ispita kreće ubijanje i utapanje u knjigama, sveskama, bilješkama i skriptama.
Mnogima taj sistem ne odgovara, no donosi željene rezultate – položene ispite. Takav pristup ispitima je iz nekoliko razloga pogrešan. Kao prvo, ako nešto studirate, znači da ćete se time baviti cijeli život. Predmeti koje slušate će vam biti potrebni kasnije (ili bi barem trebali biti u teoriji) kako biste mogli raditi ono što trebate. Ako učite samo dva-tri dana prije ispita, mislite li da će vam to gradivo zaista ostati u glavi?
Kao drugo, čemu nepotreban stres? Jednostavno pitanje – kada razmišljate o svojem studiranju, što vam prvo pada na pamet, koja je vaša prva asocijacija? Odgovor je vrlo vjerovatno, pogotovo u vrijeme rokova, stres. Studiranje bi trebalo biti najljepše vrijeme u životu kada doslovno ne trebate brinuti ni o čemu, osim o tome da učite o stvarima koje vas zanimaju.
Krivo postavljanje prema samom studiranju dovodi do toga da se studiranje zaista svodi samo na rokove i polaganje ispita, a to ne bi trebalo biti tako. Iako, nećemo se lagati, teško je ne pasti u “ispitno ludilo” kada su rokovi u pitanju. Ono se može manifestirati na nekoliko različitih načina, a najčešći je forsiranje.
Forsirati bilo što nije pametno ni zdravo, a kamoli same sebe. Nažalost, u vrijeme rokova, svašta se forsira. Koliko dugo možete učiti bez pauze? Koliko dugo možete živjeti na slatkišima i grickalicama? Koliko dugo možete ne spavati? Koliko dugo možete odgađati sve obaveze, no ipak sve na kraju stići? Kada je vrijeme za zaustaviti se u svom tom ludilu?
Nesanica
Možda i najneugodnija stvar koja vam se može dogoditi jest da imate problem sa spavanjem. Sasvim sigurno je jako teško kada ste umorni i nakon cijelog dana, samo želite leći u krevet i odmoriti se, no jednostavno ne ide. Legnete u krevet i čim zatvorite oči, krećete razmišljati o tome što biste ustvari trebali raditi i što vas sve čeka i koliko ste zapravo u zaostatku i kako ustvari ne možete spavati, piše Srednja.hr.
I dok možete preživjeti nekoliko dana bez vode, a bez hrane i nešto više, koliko možete preživjeti bez sna? Već nakon što ste budni 24 sata u komadu postaje kritično, a ovisno o tome koliko se forsirate, moguće je i da ćete imati halucinacije. Zato je potrebno ići spavati. Ali ne kada se već razbudite, nego čim osjetite da biste mogli zaspati. Ispiti su bitni, no zdravlje je bitnije.
Manjak koncentracije
Koja je poenta učenja, ako zapravo ništa ne naučite? Da bi učenje bilo uspješno, potrebno je da ste vi u svojoj najboljoj formi – da ste odmorni, siti i motivirani. Nažalost, u vrijeme rokova se rijetko kad pogodi da ispunjavate te uvjete, ali svakako je prioritet da budete odmorni. Za nekoga to znači da je imao svojih osam sati sna, dok će neko drugi reći da mu je bitno da je pogledao epizodu omiljene serije.
Dok vi niste odmorni, vaše misli će lutati na sto strana. Razmišljat ćete o svemu, osim o onome o čemu biste trebali razmišljati, a to je gradivo ispita. Ako primijetite da vam ne ide, radije uzmite pauzu i probajte ubaciti u raspored kratki “power nap”, nego da sjedite za stolom i mučite se – neće biti nikakvih plodova od takvoga rada.
Fizički umor
Ispitni rokovi su vrijeme kad se testiraju granice izdržljivosti na svim stranama, pa tako i fizičkog zdravlja. I dok je sasvim sigurno psihičko zdravlje ono koje je više na udaru, fizičko je također zapostavljeno. Možda se ni inače ne brinete toliko o svojem tijelu (a trebali biste!), ali u vrijeme rokova ono u potpunosti pada u sedamnaesti plan.
Koliko puta vam se dogodilo da učite i osjećate bol u leđima? Utrnule noge? Oči koje se sklapaju? Bez obzira na to ima li vi želju za učiti ili ne, potrebno je uzeti pauzu. Ta stanka može biti kratki počinak, ali i neka fizička aktivnosti – kraći trening, šetnja s prijateljima ili vožnja biciklom u prirodi. Iako je riječ o fizičkom naporu, bit će to odmor za tijelo izmučeno sjedenjem na (neudobnoj) sjedalici.
-studomat.ba