Dr med mr sci Aleksandar Pejić: Prokrastinacija – Zašto odlažemo obaveze i kako prevazići ovu naviku?

Koliko puta ste rekli sebi: “Počet ću sutra,” a sutra nikad nije došlo? Odlaganje obaveza poznato je većini nas, a prokrastinacija nije samo nedostatak volje, već kompleksan obrazac ponašanja koji može uticati na naše mentalno zdravlje i produktivnost. *Zašto odlažemo i kako možemo prevazići ovu naviku?*

Šta je prokrastinacija i zašto se dešava?

Prokrastinacija je svjesno odlaganje zadataka, uprkos saznanju da to može imati negativne posljedice. Ovaj fenomen nije samo jednostavan čin lijenosti; često se kriju dublji razlozi. Istraživanja pokazuju da prokrastinacija ima korijene u našem emocionalnom odgovoru na određene zadatke. Osjećaji straha od neuspjeha, perfekcionizma ili čak preopterećenosti mogu izazvati ovu naviku.

Imao sam pacijenta kojeg ćemo zvati Petar. On je bio 29-godišnji student prava, koji je često odgađao pisanje seminarskih radova. Iako je znao koliko je važno završiti obaveze na vrijeme, osjećaj pritiska i strah od neuspjeha navodili su ga da izbjegava zadatke dok nije bilo prekasno. Ovo je rezultiralo stresom i osjećajem krivice. Kada je počeo raditi na razumijevanju svojih emocija i primjenjivati male promjene, njegova produktivnost se postepeno poboljšala.

Razlozi zbog kojih odlažemo obaveze

1. Strah od neuspjeha: Ljudi često odlažu zadatke jer se boje da neće biti dovoljno dobri. Ovaj strah može biti paralizirajući, pa se izbjegavanje zadataka čini lakšim izborom.
2. Perfekcionizam: Perfekcionisti često misle da zadatak mora biti izvršen savršeno ili nikako. Ovo vodi do odlaganja jer je savršenstvo teško dostižno.
3. Nedostatak motivacije: Kada nam nešto nije dovoljno interesantno ili ne vidimo neposredne koristi, skloni smo da to odložimo.
4. Preopterećenost zadacima: Ako imamo previše obaveza, možemo osjećati da nismo u stanju da se suočimo s njima, pa ih odgađamo.

Kako prevazići prokrastinaciju?

1. Razbijte zadatke na manje korake: Veliki zadaci često izgledaju zastrašujuće. Podijelite ih na manje, dostižne dijelove i započnite s prvim korakom. Ova strategija smanjuje osjećaj preopterećenosti.
2. Postavite realne rokove: Samopostavljeni rokovi pomažu da ostanemo fokusirani i odgovorni. Postavljanje rokova može spriječiti stalno odlaganje.
3. Praktikujte tehniku „Pomodoro“: Ova tehnika podrazumijeva rad u intervalima od 25 minuta s kratkim pauzama. Pomaže u održavanju fokusa i smanjenju stresa.
4. Identifikujte uzroke prokrastinacije: Da biste promijenili naviku, važno je razumjeti njene korijene. Zapišite osjećaje koji se javljaju kada pomislite na zadatak – strah, dosadu, pritisak – i pokušajte pronaći načine da ih adresirate.
5. Nagradite se za završene zadatke: Male nagrade mogu povećati motivaciju i pomoći vam da osjetite zadovoljstvo postignutim ciljevima.
6. Razvijajte samosvijest: Postanite svjesni trenutaka kada odlažete i postavite sebi pitanje: „Zašto to radim? Šta me zaustavlja?“ Samo prepoznavanje problema može biti prvi korak ka promjeni.

Zašto je važno prevazići prokrastinaciju?

Odlaganje zadataka može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje, uključujući osjećaj krivice, stresa i sniženo samopouzdanje. Prevazilaženje prokrastinacije ne samo da povećava produktivnost, već poboljšava i emocionalno blagostanje. Kao što je Mark Twain rekao: “Ako morate pojesti žabu, učinite to odmah ujutro.” Ova metafora naglašava da je rješavanje najtežeg zadatka prvo najbolji način za pokretanje produktivnosti.

Koji je zadatak koji već dugo odlažete? Započnite ga već danas malim korakom. Sjetite se, nije važno koliko je mali prvi korak – bitno je da krenete. Uvedite male promjene koje će vas voditi ka većoj produktivnosti i boljem mentalnom zdravlju.

Da li prepoznajete kod sebe obrasce prokrastinacije?

Koju tehniku ćete isprobati da biste prevazišli odlaganje?

Koji je prvi zadatak koji ćete danas započeti?

Za Gradski Magazin piše: dr med mr sci Aleksandar Pejić specijalista psihijatrije
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link izvora (GMBL).