Petak, 28. Marta 2025.
Ljepota & Zdravlje

Dr med mr sci Aleksandar Pejić: Maskirana depresija – kada osmijeh krije unutrašnju bol

Kada pomislimo na depresiju, obično zamišljamo osobu koja je povučena, tužna, iscrpljena i bezvoljna. Međutim, depresija ne mora uvijek izgledati tako. Maskirana depresija, poznata i kao „smiling depression”, podrazumijeva stanje u kojem osoba naizgled funkcioniše normalno – nasmijana je, društvena i odgovorna – dok se iznutra bori sa teškim emocijama.  Ljudi sa maskiranom depresijom često se trude da sakriju svoju bol od drugih, zbog čega je ova vrsta depresije posebno opasna. U ovom tekstu ćemo istražiti kako prepoznati maskiranu depresiju, zašto ljudi skrivaju svoje simptome i kako im možemo pomoći.

Zašto ljudi kriju depresiju?  Postoji mnogo razloga zbog kojih neko ne pokazuje znakove depresije, iako se osjeća slomljeno iznutra. Najčešći razlozi su:

Strah od stigme – „Ne želim da me ljudi sažaljevaju ili osuđuju.”

Društvena očekivanja – „Moram biti jak/a, ne mogu sebi priuštiti da se slomim.”

Osjećaj odgovornosti – „Ljudi se oslanjaju na mene, ne smijem ih razočarati.”

Navika potiskivanja emocija – „Ne želim da drugi vide moju slabost.”

Maskirana depresija je posebno česta kod perfekcionista, empatičnih ljudi i onih koji su navikli da budu podrška drugima.  Kako prepoznati maskiranu depresiju?  Iako je teško prepoznati nekoga ko se bori sa skrivenom depresijom, postoje suptilni znakovi na koje treba obratiti pažnju:

Stalni umor – Osoba često govori da je iscrpljena, iako nema vidljivog razloga za to.

Perfekcionizam i preopterećenost – Zatrpava se poslom kako bi izbjegla suočavanje sa emocijama.

Neočekivane promjene raspoloženja – Naizgled srećna osoba može povremeno pokazati znakove tuge ili razdražljivosti.

Samokritičnost i osjećaj bezvrijednosti – Ponekad izgovori rečenice poput „Ništa što radim nije dovoljno dobro” ili „Ne znam zašto se trudim”.

Pretjeran humor – Koristi šale kako bi skrenula pažnju sa svojih pravih osjećaja.

Problemi sa snom i apetitom – Može imati nesanicu ili prekomerno spavati, prejedati se ili gubiti apetit.

Tjelesni simptomi – Glavobolje, bolovi u stomaku, napetost u mišićima mogu biti znakovi hroničnog stresa i depresije.

Najveći izazov kod maskirane depresije? Ove osobe se često ne žale, pa njihova okolina ne primjećuje da im je potrebna pomoć.

Šta ne treba govoriti osobi sa maskiranom depresijom?

„Ali izgledaš srećno, sigurno ti nije tako loše.”

„Samo misli pozitivno, proći će.”

„Drugi imaju mnogo gore probleme od tebe.”

Ove rečenice mogu učiniti da se osoba osjeća još gore i povuče se još dublje u sebe. Umjesto toga, recite:

„Ne moraš sve sam/a da nosiš.”

„Tu sam za tebe, bez obzira na sve.”

„Razumijem da ti je teško i želim da ti pomognem.”

Kada je potrebna stručna pomoć?  Ako primijetite da neko sve teže funkcioniše, gubi interes za stvari koje je ranije volio ili pokazuje znakove suicidalnih misli, hitno je potrebna stručna pomoć.

Za Gradski Magazin piše: dr med mr sci Aleksandar Pejić specijalista psihijatrije
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link izvora (GMBL).

 

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech
Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com