Zamislite da se budite svake noći s ubrzanim otkucajima srca i osjećajem gušenja. Posjećujete ljekara, prolazite kroz brojne pretrage, ali vam kažu da je sve u redu. Osjećaj olakšanja traje kratko, jer simptomi ne nestaju. Ova situacija nije rijetkost – stres i psihosomatski poremećaji su među glavnim razlozima posjeta ljekarima širom svijeta.
Prema podacima Harvard Medical School (2020), čak 75% svih posjeta ljekaru povezano je sa stresom i psihosomatskim tegobama. Ova statistika otvara ključno pitanje: kako stres uzrokuje stvarne fizičke simptome i zašto zdravstveni sistem mora bolje odgovoriti na ovaj izazov?
Stres i psihosomatski poremećaji: kako psiha utiče na tijelo?
Stres je prirodna reakcija organizma na prijetnje, ali kada postane hroničan, može izazvati fizičke tegobe. Aktivira se hipotalamo-hipofizno-adrenalna (HHA) osovina, što dovodi do povećanog lučenja hormona stresa – kortizola i adrenalina. Dugoročno, ovaj proces može povisiti krvni pritisak, ubrzati rad srca, oslabiti imunitet i uzrokovati upalne procese.
Psihosomatski poremećaji nastaju kada tijelo odgovara na stres kroz fizičke simptome. Najčešći simptomi uključuju hronični bol, migrene, bol u stomaku, sindrom iritabilnog crijeva, nesanicu, palpitacije i ubrzan rad srca. Američka psihološka asocijacija (2021) ističe da osobe koje pate od psihosomatskih tegoba često traže medicinsku pomoć, ali ne dobijaju adekvatno liječenje jer se uzrok njihovih simptoma ne prepoznaje odmah.
Zašto toliko ljudi traži medicinsku pomoć zbog stresa?
Podaci pokazuju da stres nije samo subjektivni osjećaj – on mijenja način na koji tijelo funkcioniše. Studija Shreibera et al. (2019) otkrila je da pacijenti s psihosomatskim poremećajima često posjećuju više specijalista prije nego što im bude postavljena tačna dijagnoza.
Razlog tome leži u činjenici da simptomi psihosomatskih poremećaja često imitiraju ozbiljne bolesti. Osobe sa stresom i anksioznošću mogu imati bolove u grudima slične infarktu. Standardne pretrage često ne pokazuju fizičke abnormalnosti, što pacijente ostavlja zbunjenim i zabrinutim. Uz to, društvena stigma i nedovoljna informisanost dovode do toga da mnogi ne žele da prihvate da psiha može uzrokovati fizičke simptome, što otežava pravovremeno prepoznavanje problema.
Kako ovaj problem opterećuje zdravstveni sistem?
Veliki broj stresom izazvanih tegoba povećava opterećenje na zdravstvene ustanove. Umjesto da rješavaju hronične bolesti, ljekari provode vrijeme pokušavajući otkriti fizičke uzroke koji možda ne postoje.
Sindrom iritabilnog crijeva prisutan je kod svakog trećeg pacijenta gastroenterologa i često je povezan sa stresom. Osobe koje pate od hroničnih migrena u 80% slučajeva prijavljuju visok nivo stresa. Bol u mišićima i leđima često nema jasno vidljiv fizički uzrok, ali se povezuje s emocionalnim stresom. Prema istraživanju Rimann et al. (2020), integrisani modeli zdravstvene zaštite koji uključuju psihološko savjetovanje i tehnike upravljanja stresom mogu značajno smanjiti broj medicinskih posjeta.
Povećanje svijesti i edukacija pacijenata o povezanosti stresa i fizičkog zdravlja može doprinijeti ranom prepoznavanju problema. Uz to, kombinovana terapija koja uključuje psihoterapiju, farmakoterapiju i relaksacione tehnike pokazuje se kao najefikasniji pristup. Rana dijagnostika je ključna, a uvođenje skrining alata za detekciju stresa i anksioznosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moglo bi značajno unaprijediti liječenje. Prevencija kroz promjenu stila života, uključujući fizičku aktivnost i zdravu ishranu, može smanjiti nivo hroničnog stresa i poboljšati opšte zdravlje populacije.
Stres i psihosomatski poremećaji nisu samo psihološki problem – oni direktno utiču na fizičko zdravlje i opterećuju zdravstveni sistem. Ako čak 75% svih posjeta ljekaru ima veze sa stresom, jasno je da zdravstvena politika mora uvesti multidisciplinarni pristup liječenju. Umjesto da se samo tretiraju simptomi, potrebno je prepoznati stres kao osnovni faktor rizika i integrisati psihološku podršku u svaki segment zdravstvene zaštite. Mentalno zdravlje nije luksuz – ono je ključ dobrog fizičkog zdravlja.
Vaše tijelo i um su povezani. Slušajte ih i brinite o svom mentalnom zdravlju jednako kao i o fizičkom.
Za Gradski Magazin piše: dr med mr sci Aleksandar Pejić specijalista psihijatrije
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link izvora (GMBL).
