Osjećate knedlu u grlu kad ste nervozni? Stomak vam se steže pred važan razgovor? To nije slučajnost. Mozak i crijeva povezani su više nego što mislimo.
Emocionalna stanja i sindrom iritabilnog crijeva
Naša crijeva nisu samo mjesto gdje se probavlja hrana – ona su naš „drugi mozak“. U njima se nalazi mreža neurona poznata kao enterički nervni sistem, koji komunicira s centralnim nervnim sistemom putem vagusnog nerva. Ova veza objašnjava zašto stres, anksioznost i depresija mogu izazvati probavne tegobe.
Jedno od najčešćih stanja povezanih sa psihološkim faktorima je sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Osobe koje pate od IBS-a često primjećuju da se njihovi simptomi – nadutost, grčevi, dijareja ili zatvor – pogoršavaju u stresnim situacijama. Studije pokazuju da više od 50% osoba s IBS-om ima i neki oblik anksioznog poremećaja.
Mogu li misli izazvati fizičke tegobe u stomaku?
Odgovor je – DA! Kada smo pod stresom, tijelo aktivira reakciju borbe ili bijega, što dovodi do povećanog lučenja kortizola i adrenalina. Ovi hormoni mogu usporiti ili ubrzati rad crijeva, remeteći normalnu probavu. Dugotrajni stres takođe može smanjiti broj korisnih bakterija u crijevima, oslabljujući imunitet i povećavajući sklonost ka upalama.
Kako prepoznati da stres utiče na vaš stomak?
– Česte promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili dijareja)
– Nadutost i gasovi bez jasnog uzroka
– Osjećaj težine u stomaku nakon obroka
– Neobjašnjivi bolovi u trbuhu
Ako prepoznajete ove simptome, vrijeme je da obratite pažnju na svoje emocionalno stanje.
Tehnike za smirivanje uma i poboljšanje probave
Dobra vijest je da smirivanjem uma možemo poboljšati i rad probavnog sistema. Evo nekoliko metoda koje mogu pomoći:
- Duboko disanje: Tehnike poput dijafragmalnog disanja smanjuju nivo kortizola i opuštaju crijeva. Već 5 minuta svjesnog disanja dnevno može donijeti olakšanje.
- Fizička aktivnost: Redovno kretanje, čak i lagana šetnja, poboljšava rad crijeva i smanjuje stres. Joga i pilates posebno su korisni jer istovremeno djeluju na tijelo i um.
- Uravnotežena ishrana: Hrana bogata probioticima (jogurt, kefir, kiseli kupus) pomaže crijevima da se oporave od stresa. Izbjegavajte prerađene namirnice i previše kofeina.
- Psihoterapija i tehnike opuštanja: Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala se efikasnom kod osoba s IBS-om. Takođe, tehnike poput progresivne mišićne relaksacije mogu smanjiti simptome.
Mozak i crijeva su povezani u začaranom krugu – ali vi možete prekinuti taj krug. Njegujući mentalno zdravlje, njegujete i svoje tijelo. Kada um pronađe mir, stomak će ga slijediti.
Za Gradski Magazin piše: dr med mr sci Aleksandar Pejić specijalista psihijatrije
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link izvora (GMBL).
