Zamislite da vam srce i um vode neprekidni dijalog – kada jedno pati, drugo ne ostaje pošteđeno. Nauka potvrđuje ono što mnogi pacijenti već osjećaju: depresija i srčane bolesti često idu ruku pod ruku, stvarajući začarani krug iz kojeg nije lako izaći.
Depresija nakon srčanog udara – tihi ubica
Pacijenti koji prežive srčani udar često vjeruju da je najgore prošlo. Međutim, istraživanja pokazuju da oni koji istovremeno pate od depresije imaju dvostruko veću stopu smrtnosti u poređenju s onima koji se ne suočavaju s ovim mentalnim stanjem. Razlog? Depresija ne utiče samo na raspoloženje, već i na cjelokupno fizičko zdravlje – povećava upalne procese u organizmu, usporava oporavak i smanjuje motivaciju za promjene životnog stila.
Srce i um u neraskidivoj vezi
Statistika je jasna: 20% osoba s koronarnom bolešću srca istovremeno ima simptome depresije. No, odnos nije jednostran – depresija može biti i faktor rizika za razvoj srčanih oboljenja. Hronični stres, anksioznost i osjećaj bespomoćnosti dovode do povećanog lučenja kortizola i adrenalina, hormona koji opterećuju srčani mišić, podižu krvni pritisak i povećavaju vjerovatnoću za nastanak ateroskleroze.
Kako prepoznati upozoravajuće znakove?
Mnogi pacijenti ignorišu simptome depresije, pripisujući ih umoru ili prolaznoj lošoj fazi. Međutim, važno je obratiti pažnju na sljedeće znakove:
– Hronični umor i osjećaj iscrpljenosti bez jasnog razloga
– Gubitak interesa za aktivnosti koje su nekad donosile zadovoljstvo
– Poremećaji sna – nesanica ili pretjerana pospanost
– Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka
– Fizički simptomi bez medicinskog objašnjenja (bol u grudima, glavobolje, probavne smetnje)
Integrisani medicinski pristup – ključ za oporavak
Liječenje srčanih bolesti ne smije se ograničiti samo na regulaciju krvnog pritiska i nivoa holesterola. Jednako je važno tretirati i emocionalno stanje pacijenta.
Savremeni medicinski pristup podrazumijeva kombinaciju:
- Farmakološke terapije – antidepresivi su često neophodni, ali se moraju pažljivo birati kod srčanih bolesnika
- Psihoterapije – kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala je odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije kod kardioloških pacijenata
- Promjena životnog stila – redovna fizička aktivnost, balansirana ishrana i tehnike upravljanja stresom (npr. vođena relaksacija) mogu značajno poboljšati i mentalno i fizičko zdravlje
Zaključak: briga o srcu počinje brigom o umu
Srce i mozak su neraskidivo povezani. Ako primijetite znakove depresije kod sebe ili bliske osobe, važno je ne ignorisati ih – pravovremena reakcija može spasiti i život i kvalitet svakodnevnog funkcionisanja. Razgovarajte sa stručnjacima, jer emocionalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko.
Za Gradski Magazin piše: dr med mr sci Aleksandar Pejić specijalista psihijatrije
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan potpis i link izvora (GMBL).
