Četvrtak, 22. Februara 2024.
Dom & Enterijer

Baštovanstvo na balkonima, kao rješenje za izolaciju

Proizvodnja dopunske hrane (pored one koja je bila zastupljena na selima) bila je aktuelna i u kriznim periodima i ratnim stanjima i u bilo kojoj situaciji kada se nestašica hrane javila kao problem. 

Baviti se proizvodnjom povrća i drugog gajenog bilja u svojoj bašti, više se ne odnosi samo na ljude sa sela. Ovakvih bašti sve je više i u gradskim sredinama, a u postojećim uslovima, ovakav vid uzgoja veoma je potreban urbanim stanovnicima.

Takođe, ovakav vid uzgoja usjeva predstavlja i svojevrsni finansijski podsticaj za proizvođače, kako navodi capital.ba.

Dopunska hrana uvije se proizvodila

Master inženjer zaštite životne sredine, Jelena Turuntaš, smatra da ovo nije nikakva novina u proizvodnji. Ipak, na našim prostorima koncept zdravog uzgoja u urbanim sredinama prilično je zanemarivan, iako je vrijeme pokazalo da je proizvodnja dopunske hrane (pored one koja je bila zastupljena na selima) bila aktuelna i u kriznim periodima i ratnim stanjima i u bilo kojoj situaciji kada se nestašica hrane javljala kao problem.

Turuntaš ocjenjuje da u zemljama u razvoju, ljudi prosječno na hranu troše više od polovine svojih prihoda. U nekim zemljama to iznosi i do 80 odsto.

S obzirom da su troškovi života u gradu često veći od prosječne plate, pogotovo ako se ima u vidu da vjerovatno ne rade svi članovi domaćinstva, suvišno je govoriti o značaju prihoda bavljenja urbanom poljoprivredom za poboljšanje životnog standarda stanovništva, posebno onih građana koji nemaju porodice i zemlju na selu pa nemaju taj vid zarade“, objašnjava Turuntaš.

Može se uzgajati svo povrće – što je prednost

Dodaje da ima više opcija kod ovog načina uzgoja namirnica. Neke od njih su standardna dvorišta, zajedničke (urbane) bašte na javnim površinama, kao i balkonske, krovne, vertiklane pa čak i šumske bašte.

Ipak, ljudi se najčešće odlučuju na uzgoj na sopstvenim terasama/balkonima jer se pokazao kao vrlo praktičan i jednostavan.

Mini povrće, mrkva ili rotkvice u saksiji – sve su to kreativna rješenja kako na balkonu uzgajati hranu za vlastite potrebe. Pored zdravo uzgojene hrane, biljke će doprinjeti i čistijem zraku i povoljnijoj mikroklimi u domu“, poručuje ovaj master inženjer iz Istočnog Sarajeva.

Pored navedenog, baštu na terasi puno je jednostavnije održavati nego onu pravu. Kako je manja površina, manje je i zalijevanja i okopavanja pa aktivnosti u njoj  dođu više kao hobi nego kao neki veliki posao.

Bitno je naglasiti da se na ovaj način može uzgajati svo povrće – od leguminoza pa do cvekle, mrkve, zelene salate. Ipak najpopularniji je uzgoj začinskog bilja, ali i voća i povrća sa kratkom vegetacijom.

Za uspješno gajenje većine povrtraskih vrsta trebalo bi im obezbjediti izloženost suncu najmanje šest sati dnevno. Na terasama, koji su na mračnim stranama naprjedovati će zelena salata, blitva, luk, peršin. Zbog toga je važno da se, prije nego što planiramo napraviti balkonski vrt, raspitamo o karakteristikama i potrebama svake biljke“, poručuje Turuntaš.

Ivana Živanić

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech