Petak, 29. Marta 2024.
Putovanja & Zanimljivosti

Najviše pozicionirana meteorološka stanica na Zemlji prestala je da radi: Sada je na krovu svijeta nova verzija

Najviše pozicionirana meteorološka stanica na Zemlji 2020. godine prestala je da radi. Sada je nova, poboljšana verzija postavljena na krov sveta.

TOKOM JEDNOG KRISTALNO ČISTOG DANA 2021. godine Šerpas Tenzing Gjalzen prešao je na Balkon, vetrovito mesto za odmor visoko na jugoistočnom grebenu Mont Everesta. Ispred njegovih dereza, napola zatrpanih stvrdnutim snegom, bili su ostaci najviše pozicionirane meteorološke stanice na svetu.

Očitavanja stanice, postavljene 2019. godine, pružila su mnoštvo uvida u meteorološko “skriveno carstvo” Everesta i okolnih planina.

Kada je stanica prvi put sastavljena i pričvršćena za stenu, izgledala je kao komplikovana dvorišna antena ukrašena hranilicama za ptice i vetrokazima. Zapravo je bila reč o preciznim instrumentima za merenje vetra, vlažnosti, temperature, sunčevog zračenja i barometarskog pritiska koji su koštali 30.000 dolara. Sada je pokvareni jarbol od dva metra ležao na boku, usađen u led.

Tenzing, 31-godišnji električar i planinski vodič, izvadio je telefon iz svog perjanog odela i počeo da slika prizor. Stanica Balkon prestala je da emituje 20. januara 2020. godine – sedam meseci nakon što je instalirana. Bila je to jedna od pet automatskih meteoroloških stanica postavljenih u maju 2019. godine kao plod partnerstva Društva National Geographic, Univerziteta Tribhuvan u Katmanduu i nepalske vlade, a uz finansijsku podršku kompanije Roleks. Kolideri projekta, klimatolozi Tom Metjuz i Bejker Peri, kažu da su očitavanja stanice preneta putem satelita pružila mnoštvo uvida u meteorološko “skriveno carstvo” Everesta i okolna područja Himalaja i Hindukuša.

Klečeći u snegu pored uništene stanice, Tenzing je izvadio šrafciger i ključ iz svog ranca i otkopčao malu, sivu zaštitnu kutiju koja je bila pričvršćena za jarbol. U njoj se nalazio snimač podataka, koji je sadržao poslednje informacije koje je stanica prikupila pre nego što je podlegla ekstremnim vremenskim uslovima.

Šta su otkrile meteorološke stanice

Među otkrićima koja se još uvek pojavljuju iz podataka meteorološke stanice za 2019. i 2020. godinu: sneg i led na velikim visinama nestaju mnogo brže nego što se ranije mislilo. “Vrh Mont Everesta je verovatno najsunčanije mesto na Zemlji”, kaže klimatolog Tom Metjuz – i kada se ta energija reflektuje s površine planine ili se apsorbuje u nju, to uzrokuje da se čvrsti led direktno promeni u paru, proizvodeći znatne gubitke ledene mase čak i pri temperaturama vazduha mnogo ispod nule. “Na velikoj nadmorskoj visini dešava se više topljenja nego što smo znali”, kaže, “što utiče na naše procene o tome koliko snega ima”, i može uticati na procenu osetljivosti glečera na promene temperature. Podaci sa stanice takođe su dali korisne nalaze za planinare na Everestu: na primer, Metjuz je otkrio da količina kiseonika dostupna penjačima na gornjim padinama znatno varira u zavisnosti od vremenskih uslova.

Na kraju, ono što mreža stanica prati uticaće na živote 1,9 milijardi ljudi koji računaju na pitku vodu u tom području.

Otprilike u vreme kada je stanica Balkon prestala da emituje, senzori za vetar ispod nje – na sledećoj najvišoj stanici, na Južnom prevoju – takođe su se isključili. “Videli smo nalet od oko 240 kilometara na sat neposredno pre, tako da ne čudi to što se dogodilo”, kaže Metjuz. Pre nego što je ta tehnologija mogla da se popravi, kovid 19 je tokom 2020. godine zaustavio sve aktivnosti na južnoj strani Everesta. Tek prošle godine su Tenzing i još jedan Šerpas konačno mogli da obiđu mrežu meteoroloških stanica Everesta radi njenog prvog zvaničnog održavanja.

Na nižim stanicama su ugradili nove senzore, zamenili baterije i pregledali okove i šrafove. Tenzing je zatim otišao do stanice Balkon da proceni štetu i izvadi njen snimač podataka.

Ali time njegov posao nije bio gotov. Tim je već isplanirao zamenu oštećene opreme poboljšanom meteorološkom stanicom, a Tenzing je trebalo da istraži novu, višu lokaciju za to. Nastavio je uzlazno sve dok nije stigao do stene Bišop, obeležja nazvanog po Bariju Bišopu, bivšem uredniku časopisa National Geographic i članu prve američke ekspedicije na vrh Everesta, 1963. godine. Na 8.810 metara, stena Bišop se uzdiže 40 vertikalnih metara ispod vrha – i mesto je nove stanice.

SUOČEN S VREMENSKIM USLOVIMA, svaki pokretni deo na kraju će otkazati. Pitajte Kita Gareta.

Kao direktor tehnologije u Opservatoriji planine Vašington u Nju Hempširu, Garet održava mrežu od 18 automatizovanih meteoroloških stanica širom Belih planina. Planina Vašington nalazi se na mestu ukrštanja tri glavna olujna fronta i samo 160 kilometara od severnog Atlantika, i na njoj se više od sto dana u godini redovno beleže vetrovi jači od 160 kilometara na sat. “Videćemo da su senzori temperature otkinuti”, kaže Garet. “Pokušavam da se setim nečega što se nije pokvarilo.” Sve ovo je učinilo planinu Vašington idealnom za testiranje druge verzije meteoroloških stanica na Everestu.

Snažni vetrovi su bili ključni faktor koji je tim morao da uzme u obzir. Deo prednosti postavljanja meteorološke stanice blizu vrha Everesta jeste što može da meri mlazni tok. Ali to takođe znači da senzori za vetar moraju da budu u stanju da izdrže dugotrajne periode uraganskih vetrova.

Pa ipak, stanični senzori za vetar su neki od njenih najranjivijih instrumenata. Čak i čvrsti uređaji zahtevaju održavanje ili nove delove, kaže Garet, posebno u surovim uslovima na Everestu.

Daleko najizdržljiviji senzor za vetar jeste anemometar s Pitoovom cevi, koju je u XVIII veku izumeo francuski inženjer Anri Pito. Široko korišćena u modernoj avijaciji, to je uska metalna cev koja viri iz krila i nosa aviona. Velika prednost je što nema pokretnih delova, a veliki nedostatak što je teška za nošenje uz planinu. Stoga, sarađujući s timom National Geographica, Garet je radikalno uklonio postojeću Pitoovu tehnologiju, smanjivši sistem od 20 kilograma na oko dva.

Nakon zimskog testiranja na vrhu planine Vašington novi senzor je izgledao izdržljivo. Trebalo ga je samo preneti na krov sveta i postaviti.

PERI, METJUZ I TENZING prošlog proleća su se vratili na Everest. S njima je bilo 12 drugih Šerpasa, većinom učesnika prvobitne ekspedicije za postavljanje meteorološke stanice. Tim se okupio u baznom kampu, zajedno sa stotinama rekreativnih planinara i vodiča koji su se okupili za glavnu sezonu penjanja 2022. godine.

Nova stanica koju su doneli da instaliraju na stenu Bišop imala je nekoliko poboljšanih komponenti, uključujući novi dizajn senzora za vetar sa ultralakom Pitoovom cevi. Plan je bio da se uklone delovi uništene stanice na Balkonu i montira nova na steni Bišop, koju je Tenzing izvideo godinu dana ranije.

Alatke na vrhu sveta

1. Uređaj za zaštitu od groma

2. Vetrokaz

3. Anemometar s tri čašice (brzina vetra) od nerđajućeg čelika

4. Propeler anemometra (brzina i smer vetra)

5. Uređaj za satelitsku komunikaciju

6. Pitoova cev anemometra (pritisak vetra)

7. Senzori za merenje temperature vazduha i relativne vlažnosti

8. Mrežni radiometar

9. Solarni paneli

10. Zaštitne kutije u kojima se nalaze snimač podataka, senzor barometarskog pritiska, radio-uređaji i baterija. Instrumenti u plavoj boji su poboljšanja ili dodaci prvobitnoj meteorološkoj stanici iz 2019. godine.

Iako uspon do mesta za instaliranje stanice nije bez rizika, doneo bi direktne koristi. Vremenski podaci su od suštinskog značaja za veliki uspon jer pomažu vodičima da planiraju ekspedicije i očuvaju bezbednost klijenata. Zatim, ako stvari pođu naopako i penjač mora da bude spušten, znatno povećava šanse za uspeh pružanje podataka u realnom vremenu pilotima helikoptera i spasiocima. Tenzing to jednostavno sumira: “Spasavamo živote većeg broja penjača.”

Članovi tima su 9. maja u 9 sati ujutru počeli da pristižu na stenu Bišop. Vetar je češljao iznad Everesta brzinom od 70 kilometara na sat, gurajući hladnoću od vetra na 40 ⁰C ispod nule.

Kad je počelo postavljanje meteorološke stanice, Metjuz je otkrio da su mu prsti na desnoj ruci odrveneli od smrzavanja; nije mogao da ponudi nikakvu stvarnu pomoć. Ali vodiči Šerpasi su se od 2019. godine pripremali za ovaj trenutak. Po osam članova tima penjalo se s baterijom od 24 voltа u svom perjanom odelu, zagrevajući je za upotrebu u bušilici, koju su nosili radi postavljanja bitnih anker vijaka.

U ledenom okruženju instalacija je trajala oko tri sata, sat duže nego što se tim nadao. Tenzing je obavio završno ožičenje za napajanje stanice. Kada su se on, Metjuz i njihovi partneri Šerpasi nekoliko sati kasnije vratili na Južni prevoj, nova stanica je već slala podatke. “Imamo dobre šanse da izmerimo punu snagu zimskog vetra”, primećuje Metjuz. “To bi bilo očaravajuće.”

U međuvremenu, pojavile su se vesti da je kineski tim instalirao sopstvenu mrežu od sedam meteoroloških stanica na Everestu – na severnoj strani planine, suprotnoj strani od uspona koji su predvodili Tenzing, Metjuz i Peri. Kada je u pitanju nadmorska visina najviše stanice u kineskoj mreži, prijavljeno je da je otprilike na istoj nadmorskoj visini kao stena Bišop. Na samo nekoliko koraka od vrha.

Da li to znači da postoji nova međunarodna trka za postavljanje meteoroloških stanica na najvišu planinu sveta? Metjuz umanjuje značaj takvog govorkanja. “Verujem da je više informacija koje potiču sa Everesta daleko bolje za sve”, kaže.

NASLOVN AFOTOGRAFIJA: Na ekspediciji koju 2022. godine predvodi Društvo National Geographic Šerpas Kami Temba (levo) i Šerpas Tenzing Gjalzen instaliraju novu meteorološku stanicu. Njeni podaci će pružiti razne informacije – od topljenja glečera do promene ciklusa useva.

NAPISAO: FREDI VILKINSON

Fredi Vilkinson je profesionalni alpinista i planinski vodič. Društvo National Geographic, posvećeno rasvetljavanju i zaštiti čuda našeg sveta, finansira rad istraživača, od planina i prašuma do okeana.

-nationalgeographic.rs

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech