Prema procjenama stručnih službi resornog ministarstva, očekuje se da će kukuruzom u ovoj godini biti zasijano oko 131.900 hektara, a planirane površina pod sojom su 6.550 hektara, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na 2023. godinu.
Naime, procijenjena vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Srpskoj u ovoj godini iznosi oko 582 miliona KM.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je još rano prognozirati koliko će čega biti zasijano.
“Sada postoje aktivnosti na poljima, ali je još rano prognozirati koliko će čega biti zasijano, jer ako uskoro ne dođe do padavina, onda bi moglo doći i do presijavanja na određenim parcelama koje su prije zasijane”, kazao je Marinković.
Kako je dodao, određeni poljoprivrednici su krenuli sa većom proizvodnjom uljarica, jer su već sklopili ugovore o plasmanu.
“Evidentno je da će zbog toga doći do promjene u strukturi sjetve, ali još ima vremena za zasijavanje, te nam ostaje da vidimo šta će se zaista dešavati”, kazao je Marinković, dodajući da je postoje velike oscilacije u cijenama sjemenskog materijala.
“Sjeme kukuruza je skuplje u odnosu na prošlu godinu i to će, naravno, uticati na ukupnu cijenu proizvodnje, odnosno sjetve”, kazao je Marinković.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za “Nezavisne novine” da, kao prvi čovjek poljoprivrednika u Semberiji, ne vjeruje u te statističke podatke ministarstva, navodeći da su to paušalni podaci.
“Na terenu je mnogo drugačije, i sa kukuruzom, i sa sojom, i sa tim silnim ciframa koje oni plasiraju u javnost da bi se što više poljoprivrednih proizvođača zbunilo. A bolje je da povedu računa, da isplate ljudima podsticaje koje im duguju od prošle godine, da bi oni na što kvalitetniji način uspjeli da uđu u proljetnu sjetvu, a pogotovo kada je riječ u kukuruzu”, ističe Bakajlić.
On je kazao da nisu zadovoljni radom ministarstva, niti isplatom podsticaja, ali ni cijenama.
“Kad već pominjemo cijene, oni navode da je cijena sjemenskog kukuruza u prosjeku negdje oko 127 maraka za 25.000 zrna. To je za nekih pola hektara maksimum da se posije. Mi to u prostom žargonu kažemo oko 4,5 dunuma, ali u suštini, one se kreću od 110 do 150 KM”, kazao je Bakajlić.
Kako navode iz resornog ministarstva, uzimajući u obzir prosječne vremenske prilike u Srpskoj i ostvarene prosječne prinose u posljednjih pet godina, procjena je da se u 2024. godini može očekivati prosječan prinos kukuruza do sedam tona po hektaru.
Prema podacima, troškovi obrade zemljišta, đubrenja, sjetve i njege usjeva kukuruza u 2024. godini iznose 2.200 KM po hektaru.
“Cijene mineralnih đubriva, zavisno od vrste, niže su za 30 do 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok cijena sjemenskog kukuruza iznosi u prosjeku 127 KM za pakovanje od 25.000 zrna i prosječno je viša za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, a u zavisnosti od proizvođača cijena sjemenskog kukuruza kreće se od 100 do 189 KM za pakovanje od 25.000 zrna”, navode iz resornog ministarstva i dodaju da je za površinu od jednog hektara potrebno dva i po do tri pakovanja od 25.000 zrna. Zavisno od izabranog hibrida i norme sjetve, trošak sjemena po hektaru iznosi u prosjeku 350 KM, a kreće se od 250 do 500 KM.
Nezavisne.com
