Četvrtak, 29. Februara 2024.
Dom & Enterijer

Radoslav Janković, pčelar iz Rogatice: Svaka košnica rudnik zlata

Slab je pčelar koji od pčela uzima samo med. Svaka košnica u pčelinjaku dobrog pčelara je rudnik zlata u malom i nudi znatno više od samog meda, kaže Rogatičanin Radoslav Janković (45).

– Pčele i rad oko njih su već nekoliko godina moje osnovno zanimanje iz koga crpim sredstva za egzistenciju cijele porodice. Školovao sam se za mašinbravara, ali taj posao nikad nisam obavljao – priča jedan od najboljih pčelara u opštini.

Kao profesionalni vojnik po ugovoru radio je u Vojsci Republike Srpske i Oružanim snagama BiH 15 godina. Istekom ugovora, 2013. godine pokušao je i uspio u pčelarstvu o kome je, kaže, sanjao od malih nogu, a kojim se iz hobija počeo baviti 2001. godine.

– Počeo sam s dvije košnice. Jednu sam našao na divlje, u šumi nedaleko od mog Kovanja, a drugu kupio od komšije – prisjeća se Janković.

Taj “slučajni” početak odveo ga je među pčelare. Iz godine u godinu povećavao je broj košnica i sada ih, kaže, ima između 80 i 100 jer pčelari, radi uroka, nikad ne govore stvarno stanje u svom pčelinjaku.

– Ovaj posao radim na dva načina – stacionarno, ovdje u mom Kovanju i selidbom tokom proljeća i ljetnih mjeseci. Da bih postigao što bolje rezultate i izvukao sve što nudi pčelarstvo, pčelar mora stalno da se edukuje kroz literaturu, odlaske na sajmove i stručna predavanja, a ne treba bježati ni od razgovora sa iskusnijim i uspješnijim pčelarima. To je moja preporuka novim, pogotovo mlađim kolegama – savjetuje Janković.

Zavisno od godina varira proizvodnja meda.

– Na primjer, 2015. sam “ubrao” oko 30 kilograma po košnici. Koronom zahvaćene 2020. i 2021. godine prinos je bio veoma loš, a prošle godine imao sam oko 15 kilograma po društvu, odnosno ukupno 1,5 tonu i još imam neprodatih oko 300 kilograma. Razlog su niske cijene na pijacama, a nema organizovanog otkupa na veliko – ističe Janković.

Ono što ga spasava, dodaje, jesu drugi pčelinji proizvodi.

– Godišnje realizujem oko 40 rojeva i za to mi, po trenutnim cijenama, ostane oko 4.000 maraka. Imam već naručenih 500 komada mladih matica koje lično proizvodim i tu je zarada od 10.000 KM. Voska ću ponuditi oko 30 kilograma. Tu je skromna zarada oko 600, ali ću zato za oko tri kilograma propolisa zaraditi 2.500, a za polen oko 1.500 maraka – računa Janković.

Ipak, najviše očekuje od matične mliječi.

– Gram toga proizvoda košta pet maraka, a ja proizvedem oko dva kilograma – dodaje Janković.

Osnovna zadaća svakog pčelara, smatra Janković, jeste briga o zdravlju pčela.

– Neophodna je svakodnevna borba protiv varoe i drugih parazita koji se do kraja ne mogu nikad uništiti, ali se mogu znatno smanjiti uz primjenu nauke i raspoloživih zaštitnih sredstava. Pčelar mora učiti i raditi u pčelinjaku, pogotovo u ovo vrijeme kad se dešavaju razne klimatske promjene koje se odražavaju na život i aktivnost ne samo ljudi, nego i pčela – napominje Janković.

Pčelar se, kaže, mora boriti i protiv čovjeka kao najvećeg neprijatelja pčela.

– Dovoljno je da se izvrši nekontrolisana upotreba nekog pesticida u ratarstvu i odoše pčele u cijelom kraju – upozorava Janković, koji kao pčelar može biti uzor mnogima ne samo u Rogatici, nego znatno šire.

Selidba

Radoslav Janković dio svojih društava svake godine, od polovine maja do polovine juna, seli za bagremom u okolinu Goražda. Onda ide u planinu, u Jelovce, u crnogorične šume Devetaka na području Han Pijeska odakle, kako tvrdi, dobija vrlo kvalitetan i na tržištu tražen med.

Glas Srpske

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech