U ubrzanom tempu suvremenog života, briga o mentalnom zdravlju postaje sve važnija komponenta cjelokupnog blagostanja. Mladi se često suočavaju s izazovima kao što su stres, anksioznost i depresija, te je ključno educirati ih o tehnikama samopomoći kako bi se bolje nosili s tim izazovima.
Razgovor o mentalnom zdravlju treba postati otvoren i destigmatiziran. Mladi bi trebali shvatiti da nije sramota potražiti pomoć kad je potrebno. Učenje tehnika za upravljanje stresom može im pomoći da se osjećaju samouvjereno i kontrolirano u zahtjevnim situacijama. Meditacija, duboko disanje i vježbe opuštanja su neki od alata koji im mogu pomoći da se osjećaju smirenije.
Anksioznost i depresija su ozbiljni mentalni izazovi s kojima se mladi mogu suočiti. Edukacija o ovim stanjima i njihovim simptomima može pomoći u ranoj identifikaciji i pružanju podrške. Važno je potaknuti mlade da se otvoreno izraze i potraže stručnu pomoć ako osjećaju da su preopterećeni.
Samopomoć je ključna komponenta očuvanja mentalnog zdravlja. Mladi bi trebali naučiti kako negovati sebe kroz pozitivne navike kao što su redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i dobar san. Također, pisanje dnevnika, umjetnost i druženje s prijateljima mogu pomoći u izražavanju emocija i osjećaja.
Podrška okoline je nezamjenjiva. Obrazovne institucije i roditelji imaju ključnu ulogu u promicanju svijesti o mentalnom zdravlju i pružanju podrške mladima. Organiziranje radionica o emocionalnom blagostanju i postavljanje sigurnog prostora za razgovor mogu pomoći mladima da se osjećaju podržano.
U zaključku, briga o mentalnom zdravlju mladih je imperativ koji zahtijeva kontinuiranu edukaciju i podršku. Otvoreni razgovori, tehnike samopomoći i podrška okoline mogu pomoći mladima da razviju otpornost prema stresu i izazovima života te da grade zdrave temelje za budućnost.
Autorica članka: Amina Karadža / hocu.ba
