Razmišljaš li ikad o rizicima pijenja alkoholnih pića? Znaš li nešto o mogućim rizicima za razvoj alkoholizma? Naime, neki ljudi imaju manje, a neki više šanse za razvoj alkoholizma. Svatko tko pretjerano ili redovito pije alkohol je pod povećanim rizikom da postane alkoholičar, no, neki imaju i druge rizične faktore zbog kojih bi trebali biti oprezniji u situacijama kada odlučuju popiti alkohol ili ne.
Da bi se razvio alkoholizam kao bolest obično je potrebno dosta vremena s duljim razdobljima relativno visoke potrošnje alkoholnih pića, obično između 5 i 10 godina tako da kod mladih najčešće govorimo o problemima vezanim za pijanstvo, a rjeđe o razvijenom alkoholizmu.
No, postoje rizični faktori koji utječu na razvoj alkoholizma kod mladih tako da povećavaju šansu da mlada osoba postane ovisna o alkoholu. Rizične faktore možemo podijeliti na:
- Psihosocijalne
- Ostale rizične faktore
Psihosocijalni faktori su prije svega vezani za obitelj, okruženje i vršnjake. Pri tome je utjecaj obiteljske dinamike iznimno značajan. Rizik od alkoholizma ti je povećan ako ti se roditelji opijaju te ukoliko ti tvoji roditelji toleriraju pijenje alkohola. Rano započinjanje pijenja alkoholnih pića su značajan rizičan faktor za kasniji alkoholizam.
Ukoliko si tinejdžer kojem roditelji ne dopuštaju pijenje alkohola i ukoliko s tobom roditelji imaju blizak odnos imaš značajno manje šanse za razvoj alkoholizma. Naročito razoran učinak ima alkoholizam majke i ima izravan utjecaj na alkoholizam mladih. Ukoliko je to slučaj u tvojoj obitelji, u visokom si riziku za razvoj alkoholizma i važno je da što je moguće dosljednije izbjegavaš pijenje alkoholnih pića. Alkoholizam oca također utječe, no utjecaj nije tako direktan i više djeluje preko poremećenih odnosa u obitelji.
Nedostatak roditeljske podrške, nadzora i granica te općenito nedostatak komunikacije između roditelja i djece značajno su povezani s češćim konzumiranjem alkohola i ozbiljnim opijanjem adolescenata. Odgojni stil koji je previše tvrd i hladan te nedosljedan ili odbacujući i neprijateljski prema djetetu također značajno doprinosi javljanju problema opijanja i s alkoholom povezanih problema kod adolescenata.
Ukoliko prepoznaješ svoje roditelje u ovim odgojnim stilovima – potraži podršku i pazi da ti alkohol ne postane način na koji rješavaš probleme. Alkohol neće donijeti rješenje, već samo dodati još problema. Školski psiholog ili razgovor s psiholozima TESE (01 48 28 888, svakim radnim danom od 10 do 22 sata ili na psiho.pomoc@tesa.hr ) ti može pomoći da nađeš bolje načine za opuštanje i rješavanje komunikacijskih problema s roditeljima.
I vršnjaci mogu utjecati na češću konzumaciju alkohola i pojavu problema koji su s tim povezani. Vršnjačka skupina koja pije alkohol ili koja prihvaća opijanje povećava šansu alkoholizma mladih. Dakle, obrati pažnju na skupinu s kojom se družiš. Koliko je njihov način zabavljanja zdrav za tebe i vodi li dobrim stvarima ili ne. Ukoliko je odgovor negativan – pokušaj utjecati na način zabavljanja ili upoznaj ljude koji će imati pozitivni utjecaj na tvoj život.
Istraživanja pokazuju da roditelji imaju veliki, iako ne direktan, utjecaj na izbor vršnjačke skupine, tako što odgojem usmjeravaju djecu prema određenim vršnjačkim skupinama. Previđanje opijanja adolescenata od strane roditelja, njihovo negiranje problema, izostajanja iz škole i popustljiv stav prema alkoholu utječu na jačanje navike pijenja i povećavanje problema zbog pijenja (u školi, s vršnjacima, sa zakonom…). Primjećuje se općenito lošije funkcioniranje takvih tinejdžera ukoliko počnu češće konzumirati alkohol, rezultati u školi počinju slabiti i često to dalje djeluje kao rizični faktor za alkoholizam. Povećane razine stresa, česti strahovi, pritisci, krize i sukobi traže stalno prilagođavanje i aktivno suočavanje s problemima. Nekim mladima je alkohol rješenje u kojem traže olakšanje, utjehu i ohrabrenje te bijeg iz realnosti. Što je više toga pred čim imaju potrebu bježati, a što su im slabije razvijene strategije suočavanja, asertivnost, samopoštovanje, tolerancija na frustraciju i upravljanje emocijama, to je veća šansa da “traže spas u alkoholu”. Ako se prepoznaješ u ovom opisu – potraži pomoć.
Osim psihosocijalnih faktora rizika imamo i neke druge značajne rizične faktore. To su:
- Nasljedni (genetski) faktori – istraživanja pokazuju da postoji doprinos nasljeđa u razvoju alkoholizma, iako nije jasno da li je veći utjecaj nasljednih ili okolinskih čimbenika.
- Biološko-fiziološka predispozicija –obično je nalaze među djecom očeva alkoholičara.
- Ponašanje u djetinjstvu – djeca koja su izrazitije impulzivna (reagiraju prije nego promisle), nemirna i slabije pažnje imaju dvostruko veću šansu da u kasnijoj dobi razviju alkoholizam.
- Psihijatrijski poremećaji – alkoholizam je značajno povezan s poremećajima ponašanja. Primjećuju se i veze s anksioznim (tjeskobnim) i depresivnim smetnjama. Najčešće depresivnost prethodi ovisnosti o alkoholu, tj. pojačano piju kako bi se “osjećali bolje”. Na žalost, alkohol nudi samo kratkoročno olakšanje, no čim prođe opijenost problemi su ponovno tu – obično uvećani. Postoje puno bolji načini rješavanja ovih emocionalnih tegoba i posjet psihologu je prvi korak koji vodi u zdravlje. Alkohol dugoročno vodi u bolest.
- Suicidalna ponašanja (pokušaji samoubojstva) – primjećuje se povezanost iako nije jasno u kojem smjeru, tj. da li suicidalnost prethodi pijenju ili pijenje prethodi suicidalnosti.
- Svi su ovi rizični faktori višestruki i složeni, a dodatan problem čini i činjenica da uz zloporabu alkohola najčešće dolazi i zloporaba drugih sredstava ovisnosti. Stoga je iznimno bitno sagledati situaciju što realnije, ne zatvarati oči pred problemima, već se suočiti s njima i tražiti pomoć kad je potrebna.
Tanja Dejanović Šagadin
psiholog i psihoterapeut
–Psihološki centar TESA
