Četvrtak, 20. Juna 2024.
Kutak za roditelje

Riječ psihoterapeuta Ankice Baković: Zašto nam djeca ne govore i kako riješiti problem

Zašto nam djeca ne govore?

Najčešća briga svih roditelja u ranoj dobi se počinje javljati kada uoče kako njihovo dijete zaostaje u govoru u odnosu na svoje vršnjake. Ono što se najčešće sreće u praksi jest kako majke već i u ranijem periodu života djeteta primijete određena odstupanja no, uglavnom pod pritiskom okoline, odgađaju obratiti se stručnjaku dok dijete ne dođe dob u kojoj se očekuje „govor“ kao nešto što je roditeljima najvidljivije i najmjerljivije za procjenu razvoja djeteta – u razgovoru za naš portal Gradski Magazin BL otkriva ECP psihoterapeut Ankica Baković.

„Neizostavno je napomenuti da je po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za uredan razvoj djece ključno pratiti razvoj u ranom životnom periodu i upravo tada raditi ranu intervenciju a to je period do 3. godine života.

Ukoliko se dijete u tom periodu nije uključilo u tretmane, a vidna su zaostajanja na nekom od područja psihomotornog razvoja, nužno je čim prije potražiti stručnu pomoć kako bi se dijete što je moguće bolje osposobilo i podigla razina ukupnog funkcioniranja.

Neuropedijatri, edukacijski-rehabilitatori, psiholozi te posebno u zadnje vrijeme kolege logopedi se sve više susreću sa problemom upravo zaostajanja u jezično-govornom razvoju.

Radeći psihološke procjene djece u ranoj dobi te obavljajući razgovore sa roditeljima preučestalo imamo priliku se susresti sa informacijama koje roditelji daju kako je dijete u ranoj životnoj dobi (čak od 3 mjeseca pa nadalje) bilo dugotrajno izloženo gledanju različitih ekrana (tv, tableti, mobitel, laptop i sl.) po pola sata dnevno, sat ili nažalost još duže.

Američka pedijatrijska akademija ( AAP) 2016. godine izdala je preporuke da djeca do 2 godine života ne bi uopšte smjela koristiti ekrane te od 2 do 5 godine ekranima bi smjeli biti izloženi manje od 1,5 sati dnevno (ukupno uključujući pasivno gledanje, da ekrani rade u prostoriji gdje djeca borave, do aktivnog gledanja da dijete direktno stoji ispred ekrana).

Posebno je važno spomenuti kako nisu znanstveno pronađeni nikakvi dokazi kako izloženost djece do 18 mjeseci bilo kojem interaktivnom sadržaju ima ikakvog pozitivnog efekta na psihomotorni razvoj djeteta.

Ono što susrećemo u praksi jest da upravo izostanak rane dvosmjerne komunikacije: dijete nasuprot druge osobe, dovodi do sve češće pojave usporenog razvoja govora kod djece. Osim u govoru, ovakav izostanak rane stimulacije se ogleda i na cjelokupnom ponašanju uključujući i socijalizaciju te kontrolu emocija – otkriva nam psihoterapeut Ankica Baković.

Često u pozadini ovakvih poteškoća se krije disbalans u radu valova u mozgu do kojeg je došlo zbog uticaja prekomjerne izloženosti ekranu. U takvim slučajevima kao izvrsna metoda u smanjivanju poteškoća se upravo pokazala Neurofeedback terapija koja se u svijetu primjenjuje već od 1950.godina te u posljednje vrijeme i u BiH a u nekim susjednim zemljama je već ušla i u sistem zdravstva. Ovo je znanstveno utemeljena metoda regulacjie rada valova u mozgu nastala u NASA institutu s ciljem poboljšanja ukupne mentalne spremnosti astronauta uz pomoć EEG-a. Sada  je ta metoda našla svoju široku primjenu u smanjivanju poteškoća ADHD-a (2012. godine Američka pedijatrijska akademija je neurofeedback proglasila Br.1. podrškom za ADHD), ADD, poteškoća govora, tick, poteškoća iz spektra autizma (prezentiran je rad na Kongresu psihologa BiH 2018. o uspješnosti u ovom području) te u smanjivanju hiperaktivnosti kao i niza drugih poteškoća kao što su depresiranje, anksioznost, panični napadai i sve ostale smetnje kojima je u podlozi nepravilan rad valova u mozgu”.

Navodimo samo neka od iskustava roditelja čija su djeca bila u terapiji:

” Zahvaljujuci neurofeedback tretmanima nase dijete iz dana u dan sve vise napreduje. Koncentracija i paznja su polja na kojima se vidi najveci napredak. A polako i govor nadolazi. Mislim da smo napravili pravi potez sto smo nase dijete podvgnuli i tretmanima neurofeedbacka jer je napredak evidentan.” Roditelji djeteta V.S.

 „Zadovoljni smo promjenama nakon tretmana, naš sin ima bolji kontakt očima i odaziva se na ime, bolja mu je pažnja i prisutniji je. Roditelji dječaka V.H.

„Mnogo smo zadovoljni, promjene su primjetne. Pažnja se dosta popravila kao i sanjarenje koje je bilo prisutno. Dijete je sada radoznalo i zainteresirano za okolinui sva dešavanja a počeo je i da progovara.“ Roditelji djeteta I.E.

„Mi smo kao roditelji prezadovoljni. Kod našeg djeteta je primarni problem zakašnjeli ekspresivni govor. Njeno stanje je sada puno bolje. Govor je spontan i drugi je mogu sada razumijeti, postoji već sada puna rečenica sa značenjem, iznosi svoje stavove i zaključke, automatizirala je već postojeće riječi i sa puno lakoće usvaja nove (to je nekad bilo nemoguće). Roditelji djeteta A.U.

Autor teksta: Ankica Baković psiholog-ECP psihoterapeut

NFB terapeut

Sve navedene poteškoće moguće je javiti se stručnom timu u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru.

NEUROFEEDBACK CENTAR u Banjoj Luci se nalazi na adresi Braće Jugovića 5.

Narudžbe za besplatnu inicijalnu procjenu možete obaviti pozivom na broj 063 47 26 47

Više informacija možete dobiti na:  www.neurofeedbackcentar.com  ili na Facebook stranici: https://web.facebook.com/neurofeedbackcentar/

Komentar na članak

Naslovna
Puls Grada
Preduzetništvo
Sport
Ljepota & Zdravlje
Kutak za roditelje
Dom & Enterijer
Kultura & Obrazovanje
Gastro
Putovanja & Zanimljivosti
Auto Moto & Hi Tech